Otkrijte činjenice i zanimljivosti koje čine 7. srpnja tako slatkim
Svjetski dan čokolade, koji se obilježava svake godine 7. srpnja, ima svoje korijene u povijesti uvođenja čokolade u Europu 1550. godine. Francuski čokolatijeri navodno su osmislili ovaj dan tijekom 1990-ih godina, a od 2003. godine službeno je priznat kao Dan čokolade u Sjedinjenim Državama. Prema legendi, dominikanski redovnici su španjolskom dvoru predstavili novi čokoladni napitak poznat kao Maya čokoladni napitak, koji su donijeli s putovanja po Južnoj Americi. Ovo predstavljanje značajno je doprinijelo popularizaciji čokolade među španjolskim plemstvom, nakon čega je postala omiljeni napitak i među ostalim europskim kraljevskim obiteljima. S obzirom na bogatu povijest i kulturnu važnost čokolade, Svjetski dan čokolade pruža priliku da istražimo nekoliko zanimljivih činjenica o ovoj mnogima omiljenoj poslastici.
Zrna kakaovca uzgajaju se od 1250. pr. Kr.
Zrna kakaovca koja se uzgajaju od 1250. pr. Kr. predstavljaju ključni element u povijesti i kulturnom naslijeđu Meksika, Srednje i Južne Amerike. Prema arheološkim istraživanjima, kakao je bio centralni dio života drevnih civilizacija kao što su Maye i Asteci. Maye su uzgajale kakaovo stablo u svojim vrtovima te koristile sjemenke za pripremu ritualnih napitaka, dok su Asteci, u petom stoljeću, konzumirali Xocolatl, napitak od gorkog kakaa aromatiziran vanilijom i čilijem. Kakaovo zrno imalo je izuzetan značaj u astečkom društvu, gdje je služilo kao vrijedno sredstvo plaćanja. Na primjer, purica je mogla koštati čak 100 zrna kakaovca. Ova bogata povijest kakaovca ne samo da svjedoči o njegovom ekonomskom značaju u prošlosti, već i o njegovoj važnosti u kulturi i tradiciji drevnih američkih civilizacija.
Katolička crkva razmišljala je o zabrani pijenja čokolade tijekom korizme
Katolička crkva je tijekom 17. i 18. stoljeća razmatrala mogućnost zabrane pijenja čokolade tijekom korizme, s obzirom na njezino korištenje u astečkim vjerskim ritualima. Rasprave o ovoj temi trajale su gotovo 200 godina prije nego što je konačno pijenje čokolade postalo prihvaćeno praksi tijekom katoličke korizme. Odluka je donesena pod utjecajem popularnosti čokolade među vjernicima i pritiska javnosti koji su nastavili konzumirati ovo piće. Tijekom 18. stoljeća, barem tri pape – Benedikt VII., Klement XII. i Benedikt XIV. – izrazili su svoju potporu čokoladi kao piću, što je dodatno pridonijelo njezinoj integraciji u katoličku praksu tijekom korizme.
Mliječna čokolada nije izumljena u Švicarskoj nego u Dresdenu!
Dugo je vladalo uvjerenje da je mliječna čokolada prvi put izumljena u Švicarskoj 1875. godine, no nedavno istraživanja pokazuju da je njezin pravi početak povezan s njemačkim gradom Dresdenom. Prije 30 godina, dvije su osobe iz Dresdena stvorile prvu mliječnu čokoladu na svijetu, koristeći magareće mlijeko, koje je tada bilo češće dostupno od kravljeg. Ovo otkriće mijenja naše razumijevanje povijesti mliječne čokolade i naglašava ulogu Dresdena u razvoju ove omiljene poslastice. Umjesto švicarskog inovatora, čija je uloga do sada bila široko prihvaćena, sada se prepoznaje doprinos osoba iz Dresdena u stvaranju prvih koraka prema modernoj mliječnoj čokoladi.
Ova analiza naglašava važnost detaljnog istraživanja i revidiranja povijesnih činjenica kako bismo bolje razumjeli kako su omiljeni gastronomski proizvodi poput mliječne čokolade oblikovali našu kulinarsku baštinu.
Više o nastanku prve mliječne čokolade u svijetu možete pročitati ovdje.