TIN KINČIĆ:”Slastičarstvo je umjetnost-važno je biti originalan i domišljat”

Tin Kinčić, mladi slastičar iz Zaprešića, otkrio je svoju strast prema slastičarstvu s 14 godina, kada je samostalno napravio tortu za sestrinu pričest. Njegove kreacije karakteriziraju složeni okusi i teksture, a osvojio je i treće mjesto na prestižnom natjecanju “Zlatni Orah”. Kao desna ruka Danijele Tonžetić u popularnoj Facebook grupi za slastičare, Tin dijeli znanje i inspirira druge. Osim toga, vodi i edukativne radionice u Zadruzi Pesla, gdje strast i kreativnost spojene su u izradi slastica. U ovom intervjuu saznajte više o njegovom radu i ambicijama u svijetu slastičarstva.

RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ

Moja ljubav prema slastičarstvu počela je prilično rano, već s 14 godina. Možete li nam opisati taj trenutak kad ste odlučili napraviti prvu tortu za sestrinu pričest i kako ste se tada osjećali?
Moja ljubav prema slastičarstvu počela je u ranoj dobi, u godinama kada mnogi mladi ljudi još ne znaju što žele raditi. Prva torta koju sam napravio bila je nezaboravno iskustvo. Počeo sam s tri neuspjela biskvita, premekanom kremom i neodgovarajućim kalupom. Iako je proces bio izazovan, osjećao sam se sretnim i ispunjenim. Prava sreća došla je kada sam tortu iznio pred goste i vidio njihovo oduševljenje. U slastičarstvu, kao i u gastronomiji općenito, najveća nagrada je vidjeti lice zadovoljnog gosta koji uživa u svom gastronomskom iskustvu.

Spomenuli ste da ste koristili recepte iz bakinih starih kuharica. Kako Vas je to iskustvo povezalo s tradicijom i je li vas na neki način inspiriralo u Vašem daljnjem radu?
Ove stare kuharice predstavljaju neprocjenjivu ostavštinu koju treba čuvati. One su poput vremeplova koji nas vraćaju u doba kada gastronomija nije bila toliko razvijena kao danas. Kao zaljubljenik u tradiciju i povijest, inspirirale su me i stvorile dublju povezanost s tim naslijeđem. I danas volim prolistati te kuharice kako bih se podsjetio odakle sam krenuo u izgradnji svog znanja.

Moderno francusko slastičarstvo ima veliki utjecaj na Vaše kreacije. Što vas privlači toj specifičnoj slastičarskoj tradiciji i kako je implementirate u svoje recepte?
Francuska je kolijevka modernog slastičarstva. Tamo su osmišljene i stvorene mnoge komponente deserata koje i danas koristimo. Ta činjenica me potaknula na dublje istraživanje francuskih slastica. U francuskom slastičarstvu ključni su usredotočenost, točnost i preciznost, dok je pri osmišljavanju slastica potrebna kreativnost, domišljatost i poznavanje osnova koje omogućuju eksperimentiranje s okusima i teksturama.

Osvojili ste treće mjesto na prestižnom međunarodnom natjecanju “Zlatni Orah”. Kako je to iskustvo oblikovalo Vaš daljnji profesionalni put i koje su Vam najvažnije lekcije koje ste naučili iz tog natjecanja?
Natjecanje “Zlatni Orah” bilo je jedno od mojih prvih natjecanja koje je ostavilo veliki trag na mene. Osim izvrsne organizacije, stvorio sam mnoga poznanstva i prijateljstva. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja, zahvaljujući profesorici Mirjani Šams, sudjelovao sam na mnogim natjecanjima. Svatko od njih omogućilo mi je da se razvijam, učim i postajem bolji. Najvažnije lekcije bile su one koje se tiču osobnog rasta, jer je samo u zdravoj okolini moguće posvetiti se profesiji do kraja.

Radite kao edukator u sklopu Zadruge Pesla i održavate različite radionice. Što Vas najviše motivira kada podučavate druge i koji je najvažniji savjet koji dajete svojim polaznicima?
U podučavanju je važno stalno učiti i pratiti trendove. Najveća motivacija mi je zadovoljstvo polaznika, a njihova povratna informacija o korisnosti radionice pruža mi osjećaj ispunjenja. Dijeljenje znanja ključno je za napredak naše profesije. Na radionicama često ponavljam da je ljubav ključan sastojak dobro odrađene slastice, jer se ta energija prenosi na konačni proizvod. Također naglašavam da je slastičarstvo umjetnost te je važno biti originalan i domišljat, unoseći vlastitu osobnost u svaku kreaciju.

Grupa “Edukacijska grupa za izradu i dekoraciju slastica” na Facebooku okuplja entuzijaste iz cijele regije. Kako je sudjelovanje u toj grupi utjecalo na Vaš rad i što mislite da je ključ uspjeha ove zajednice?
Sudjelovanje u grupi, zahvaljujući Danijeli Tonžetić koja me pozvala, donijelo mi je mnoga važna poznanstva i prilike za rad s različitim materijalima. Kada sam postao admin grupe, koja je tada imala nekoliko tisuća članova, primijetio sam nagli rast interesiranja tijekom prve sezone edukacija. Ključ uspjeha ove zajednice leži u raznolikosti edukacija koje pružamo, kao i predanosti svih admina koji unose 110 % sebe u svaki događaj.

Jednog dana planirate otvoriti vlastitu slastičarnu. Kakvu viziju imate za taj projekt i što želite ponuditi svojim budućim kupcima što još nisu iskusili na domaćem tržištu?
Iako mnogi možda očekuju da ću uskoro otvoriti slastičarnicu, moram naglasiti da to nije bliska budućnost. Svjedoci smo rasta cijena namirnica i najma prostora, što čini pokretanje vlastitog posla izazovnim. Trenutno ću se fokusirati na edukaciju, no mogu najaviti nove projekte u bliskoj budućnosti.

Uz slastičarstvo, također pišete poeziju. Možete li nam reći nešto više o povezanosti između Vaše kreativnosti u pisanju i izradi slastica?
Umjetnost me oduvijek privlačila. Počeo sam pisati poeziju još u osnovnoj školi, a slastičarstvo je moja prva ljubav. Dok provodim više vremena u slastičarstvu, poezija je moj izlaz, gdje uživam uz čašu vina i glazbu Tereze Kesovije. Obje aktivnosti izražavaju moju kreativnost na različite načine.

Vaša praksa u hotelu Esplanade vjerojatno je bila dragocjeno iskustvo. Koje ste najvažnije vještine tamo stekli i na koji način Vas je to profesionalno oblikovalo?
Rad u hotelu Esplanade otvorio mi je vrata francuskom slastičarstvu. Stekao sam vještine brzine, spretnosti, pedantnosti i urednosti, zahvaljujući svojim kolegama i mentorici Mirjani Špoljar. Ispunio sam želju i volju da se okušam u različitim poslovima unutar slastičarnice, a te godine bile su iznimno dragocjene za moj profesionalni razvoj.

Vaše kreacije poznate su po složenim kombinacijama okusa i tekstura. Kako razvijate ideje za svoje recepte i gdje pronalazite inspiraciju za nove okuse?
Složenost okusa i tekstura prepoznatljiv je pečat mojih slastica. Nisam minimalist i volim da svaka slastica ima svoju priču koja se očituje kroz okus i izgled. Inspiraciju često nalazim u svakodnevnim situacijama – dok kupujem ili kuham, ponekad me iznenada obaspe ideje za kombinacije. Osim toga, vjerujem da izgled slastica mora biti povezan s okusom, stoga uvijek nastojim koristiti prirodne namirnice.

Tijekom korone, počeli ste raditi slastice potpuno sami, što je neobičan početak za mnoge mlade slastičare. Kako je taj izazov utjecao na Vaše samopouzdanje i spremnost za eksperimentiranje?
Tijekom korone, provodio sam mnogo vremena na mobitelu i računalu, ali ubrzo mi je to dosadilo. Odlučio sam se posvetiti vrtlarstvu, pravljenju sokova, pekmeza i kolača, oslanjajući se na bakin savjet i internet. U tom periodu suočio sam se s izazovima samopouzdanja jer sam se bavio slastičarstvom, što nije bio tipičan “muški” posao. U inat predrasudama, počeo sam eksperimentirati i razvijati svoje samopouzdanje, što mi je omogućilo uspješno sudjelovanje u javnim nastupima i radionicama.

    Sudjelovali ste na nedavno održanom, prvom sajmu “KRUH&TORTA&OBRTNIK” kao moderator. Kako je to iskustvo bilo za Vas i što mislite da je najvažnija lekcija koju ste naučili iz tog događaja?
    Sudjelovanje na sajmu “KRUH&TORTA&OBRTNIK” bilo je iznimno iskustvo. Kao moderator, imao sam priliku razgovarati s različitim proizvođačima i slastičarima, što mi je otvorilo oči prema raznolikosti tehnika i tradicija. Najvažnija lekcija bila je kako je važno povezivati se s drugim profesionalcima u industriji, dijeliti znanje i iskustva, te poticati zajedništvo među obrtnicima. Događaj je pokazao snagu zajednice i važnost podrške među nama, što dodatno osnažuje našu profesiju.

    Kakvi su Vaši budući planovi i ciljevi u slastičarstvu? Postoji li nešto posebno što želite postići u sljedećih nekoliko godina?
    Moji budući planovi uključuju nastavak edukacije i rada na vlastitim projektima, kao i istraživanje novih tehnika i okusa. Želim razvijati svoj stil i možda jednog dana otvoriti slastičarnicu koja će biti mjesto okupljanja ljubitelja slastica. Također, želim poticati mlade slastičare da istražuju svoju kreativnost i ne boje se eksperimentirati. Cilj mi je doprinositi razvoju slastičarstva u Hrvatskoj i šire, promičući inovacije i tradiciju.

    Kako vidite budućnost slastičarstva u Hrvatskoj? Što bi po Vašem mišljenju trebalo učiniti da se poboljša status slastičara i slastičarnica?
    Budućnost slastičarstva u Hrvatskoj može biti svijetla, ali potrebno je uložiti napor u promociju kvalitete i edukaciju. Važno je osnažiti zajednicu slastičara, omogućiti razmjenu znanja i podržati lokalne proizvođače. Također, mislim da bi trebalo više naglašavati ulogu slastičara u gastronomiji i poticati mlade da se bave ovim pozivom. Organizacija natjecanja, sajmova i edukativnih radionica može doprinijeti popularizaciji slastičarstva i potaknuti ljude da cijene domaće proizvode.

    Na kraju, koja je Vaša omiljena slastica koju ste ikada napravili i zašto? Što je čini posebnom?
    Moja omiljena slastica je torta od čokolade i malina. Ova kombinacija okusa, slatkoće čokolade i kiselosti malina, uvijek me iznova oduševljava. Svaki put kada je pravim, nastojim dodati novi element, bilo da je to drugačiji krem ili tekstura. Ova slastica predstavlja moju strast prema slastičarstvu i neprestanu potragu za savršenstvom. Osim toga, svaki put kada je pripremam, sjećam se trenutaka provedenih s prijateljima i obitelji, što joj daje dodatnu emocionalnu vrijednost.

    Podijeli

    Newsletter

    Aktualno

    Slični članci
    POVEZANO

    NUTKO NAMAZ OD LJEŠNJAKA I KAKAA – ZA UKUSNIJE I ZDRAVIJE JUTRO

    Domaća proizvodnja, 100 % ekološki, veganski, bez konzervansa i...

    GASTRO SPEKTAKL GODINE: Marco Pierre White dolazi na Weekend Food Festival u Rovinj!

    Svjetska kulinarska ikona potvrđena je kao gost najuzbudljivijeg gastronomskog...

    Gastro večera iz snova: Restoran Maksimir postaje kulisa filma Tko pjeva zlo ne misli!

    Jedinstvena večera koja spaja kultni film, vrhunsku gastronomiju i...

    Osječko-baranjska županija proglašena jednom od najgostoljubivijih regija svijeta!

    Prema Booking.com-ovim nagradama za 2025., ova slavonska regija našla...