U razgovoru s Igorom Mladinovićem, osnivačem Muzeja kravate i restorana La Štruk, otkrivamo kako ova dva jedinstvena projekta povezuju hrvatsku tradiciju sa suvremenim trendovima. Mladinović dijeli svoje uvide o tome kako kravata, kao simbol društvenog statusa i borbe za prava žena, i štrukli, kao autentično zagrebačko jelo, postaju nositelji identiteta Zagreba i kulturnog naslijeđa. Njegova strast za očuvanjem autentičnosti u gastronomiji i kulturi stvara ne samo prepoznatljivu destinaciju za domaće i strane posjetitelje, već i inspirira novu generaciju u njegovom pristupu spajanju tradicije s modernim inovacijama. Kroz ovaj intervju, otkrivamo kako se ljubav prema tradiciji može spojiti s modernim trendovima, stvarajući jedinstveno iskustvo za sve posjetitelje.
RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ
Vaš profesionalni put je vrlo raznolik, od inženjera strojarstva do osnivača restorana i muzeja. Kako su se ta iskustva spojila u stvaranju Muzeja kravate i restorana La Štruk?
Moj put bio je prilično neplaniran, ali svejedno smislen. Diplomirao sam strojarstvo, no ubrzo sam shvatio da to nije smjer u kojem želim nastaviti karijeru. Oduvijek sam imao interes za marketing i poduzetništvo, što me odvelo u potpuno drugačije vode. Ideja o La Štruku bila je prisutna godinama, ali nisam imao vremena za realizaciju zbog svojih drugih obaveza. Kada se moj brat Sven, profesor tjelesnog odgoja i skiper, pridružio projektu, uspjeli smo realizirati plan. On je preuzeo operativnu stranu, dok sam ja bio zadužen za marketing i promociju. Uz nas je bio i naš treći partner, prijatelj Alen koji je također po struci profesor tjelesnog u školi, koji je doprinio svojim znanjem i vještinama. Muzej kravate nastao je iz želje da pružimo nešto autentično Zagrebu i turistima. Smatrali smo da možemo predstaviti kravatu kao ne samo modni dodatak, već i kao kulturno nasljeđe, baš kao što smo to učinili sa štruklima.
Muzej kravate jedinstven je u svijetu i promiče hrvatsku kulturnu baštinu. Kako ste došli na ideju da upravo kravata bude središnji element muzeja?
Kravata i štrukli imaju mnogo zajedničkog – oba su autentični hrvatski proizvodi i važni su za turizam. Štrukli su lokalni specijalitet, dok kravata ima svoje korijene u Hrvatskoj. Muzej je bio prirodan način da promoviramo kravatu kao dio našeg kulturnog nasljeđa i da pridonesemo prepoznatljivosti Zagreba kao destinacije. Naša želja je bila stvoriti mjesto koje će privući turiste, baš kao što su štrukli postali nezaobilazna točka. Kroz interaktivne izložbe i razne aktivnosti, nadamo se da će Muzej kravate postati središnja točka za posjetitelje, predstavljajući važnost ovog modnog dodatka kroz povijest i kulturu.
Priča o kravati počinje u 17. stoljeću, a danas je ona globalni simbol. Koliko je važna uloga Hrvatske u promociji kravate kao dijela svjetske baštine i turizma?
Uloga Hrvatske u promociji kravate je značajna, ali vjerujem da bi trebala biti još jača. Academia Cravatica je napravila mnogo na očuvanju i promoviranju kravate, ali je često ta promocija ostala na elitističkoj razini koja nije dovoljna za širu javnost. Naš cilj je približiti kravatu svima, kako bi postala prepoznatljiv simbol Hrvatske, sličan kroasanu u Francuskoj ili Eiffelovom tornju. Želimo da svaki turist koji posjeti Zagreb zna o kravati, a idealno bi bilo da je i ponese kao suvenir, čime bi se dodatno promovirala naša kulturna baština.
Cravaticum nudi interaktivno iskustvo posjetiteljima. Koje inovativne elemente muzeja posjetitelji najviše cijene i kako oni doprinose njihovom doživljaju?
Posjetiteljima se posebno sviđaju interaktivni elementi, poput “beskonačnog tunela kravate”, gdje ogledala stvaraju iluziju beskonačnog tunela prepunog kravata, kao i digitalni display na kojem mogu dizajnirati vlastitu kravatu. Ovi elementi privlače ne samo djecu već i odrasle, jer omogućuju aktivno sudjelovanje u izložbi. Osim toga, imamo i edukativni dio, ali interaktivnost je ono što zaista obogaćuje iskustvo i ostavlja snažan dojam. U današnje vrijeme, kada se informacije lako mogu pronaći na internetu, važno je posjetiteljima omogućiti da dožive izložbu na drugačiji, zanimljiv način.
Mnogi muzeji u svijetu imaju tradicionalne postave, no Cravaticum se ističe modernim i multimedijalnim pristupom. Što vas je inspiriralo da muzej učinite toliko interaktivnim i prilagođenim današnjoj publici?
Inspiracija nije bila samo u trendovima društvenih mreža, već u shvaćanju da posjetitelji danas traže aktivno sudjelovanje. Klasični muzeji, s izlošcima na zidovima i strogim pravilima, više nisu privlačni. Željeli smo stvoriti prostor gdje posjetitelji mogu dodirivati, isprobavati i sudjelovati u izložbi, čime bi se stvorilo emocionalno povezivanje s temom. Razumjeli smo da kravata, kao predmet s kojim se svi susreću, može ispričati svoju priču na nov i zanimljiv način, a mi smo to željeli prenijeti kroz inovativne pristupe i tehnologije.
Kako se kravata, povijesno vezana za vojnu uniformu, transformirala u modni dodatak? Postoje li u muzeju posebni eksponati koji prikazuju tu evoluciju?
Kravata je prvotno bila vojni dodatak koji su hrvatski vojnici nosili u 17. stoljeću, simbolizirajući odanost i vjernost. Francuzi su to prepoznali i popularizirali pod nazivom “à la Croate”, što je dovelo do pojma “cravat”. Kroz povijest, kravata je evoluirala od vojničkog rupca do modnog dodatka koji je uveo Luj XIII., a kasnije i Luj XIV. Ova transformacija, od vojnog do svjetovnog modnog dodatka, prikazana je kroz posebne eksponate u muzeju. Imamo primjerke iz različitih povijesnih razdoblja koji prikazuju kako se kravata mijenjala i prilagođavala modnim trendovima.
Zagreb ste brendirali kao “glavni grad kravate”. Kako ovaj koncept doprinosi turističkoj prepoznatljivosti Zagreba i privlači turiste?
Zagreb je dugo vremena tražio autentičan suvenir koji bi simbolizirao grad. Iako su Katedrala i drugi spomenici prekrasni, ne mogu se usporediti s prepoznatljivošću Eiffelovog tornja ili Notre-Dame. Kravata je izvanredna prilika za brendiranje Zagreba kao domaćine ovog modnog dodatka. Kroz umjetničke instalacije, događanja i suvenire vezane uz kravatu, možemo stvoriti jedinstven identitet grada koji će privući turiste. U tom smislu, želimo da kravata postane simbol Zagreba, a muzejski koncept “glavnog grada kravate” to potkrepljuje.
Vaš restoran La Štruk nalazi se u povijesnoj kući s pogledom na Katedralu, kroz koju prolazi stari kaptolski zid. Koliko je važan taj povijesni kontekst za autentičnost restorana?
Povijesni kontekst je izuzetno važan za naš restoran. Samo okruženje, uključujući stari kaptolski zid i tradiciju mjesta, doprinosi autentičnosti našeg brenda. Ljudi dolaze ne samo zbog hrane, već i zbog priče koju predstavljamo. Važno je napomenuti da je ova kuća bila povezana s Marijom Jurić Zagorkom, koja je često dolazila u našu blizinu. Time stvaramo vezu između povijesti i suvremenog iskustva, što dodatno obogaćuje doživljaj gostiju. Naša jedinstvena atmosfera ne može se jednostavno replicirati, a to je ono što nas čini posebnima.
Marija Jurić Zagorka je poznata kao najčitanija hrvatska književnica svih vremena i prva profesionalna novinarka. Također je, prema fotografijama, često nosila kravatu. Smatrate li da je Zagorka, svojim stilom, pridonijela popularizaciji trenda nošenja kravate među ženama?
Zagorka, iako nije izravno bila uzrok masovnog nošenja kravate među ženama, nesumnjivo je svojim stilom i stavovima utjecala na percepciju tog modnog dodatka. Kao preteča u borbi za ženska prava, njezina upotreba kravate može se smatrati simbolom emancipacije i osnaživanja žena. Kada se žene identificiraju s njezinim svjetonazorom, često preuzimaju i određene stilizirane elemente, poput kravate. Time je Zagorka ostavila snažan utjecaj na suvremeni feminizam i inspirirala mnoge da se odvaže na nošenje kravate kao izraza svoje osobnosti i stava.
Kravata i kuharski rubac dijele zajedničku povijest kao simboli discipline i ugleda. Smatrate li da postoji paralela između ta dva simbola u kontekstu vaše gastronomske i kulturne misije?
Apsolutno. I kravata i kuharski rubac simboliziraju visoki standard i odgovornost unutar svojih domena. U našem restoranu, kao i u svijetu mode, postoji snažna veza između autentičnosti i identiteta. Kravata, koja je prvotno imala praktičnu funkciju, evoluirala je u simbol društvenog statusa i kulturnih pokreta. Na sličan način, naš pristup hrani u La Štruku odražava kvalitetu i tradiciju, dok istovremeno nudi inovacije. Oba simbola, kravata i kuharski rubac, govore o povijesti, identitetu i nastojanju za izvrsnošću.
Štrukli su jedno od najautentičnijih jela zagrebačke kuhinje. Kako ste došli na ideju da otvorite restoran La Štruk koji nudi samo jedno jelo u više varijacija?
Odlučili smo otvoriti restoran s fokusom na štrukle jer smo htjeli istaknuti ovo autentično jelo hrvatske kuhinje. Ograničavanje ponude na jedno jelo nije bila samo hrabra odluka, već i način da se pokaže ono najbolje iz naše tradicije. Naš cilj nije bio otvoriti još jedan restoran, već stvoriti mjesto koje će se specijalizirati i osnažiti kulturu štrukli. Kroz dosljednost u kvaliteti i inovacije, poput različitih varijacija, uspijevamo privući raznoliku publiku, a ljudi prepoznaju našu strast prema ovom jelu.
Što štrukle izdvaja kao autentično hrvatsko jelo i zašto biste ih istaknuli kao naš gastronomski brend, unatoč različitim kulturnim utjecajima?
Štrukli su autentično hrvatsko jelo koje bi zaslužilo biti prepoznato kao gastronomski brend Hrvatske. Hrvatska turistička zajednica proglasila ih je nacionalnim jelom, što dodatno podupire našu misiju promocije. Iako su jela pod utjecajem raznih kultura, štrukli su zadržali svoju jednostavnost, koja ih čini posebnima. Dok su složeniji jela, poput austrijskog štrudla, razvijali dodatke, naši štrukli ostaju jednostavni – tijesto i sir. Ova jednostavnost i lokalni korijeni čine ih jedinstvenima, a vjerujem da, poput kravate, zaslužuju biti prepoznati kao važan simbol naše gastronomije.
Koliko vam je važna tradicija u kreiranju i održavanju autentičnog iskustva u vašem restoranu?
Tradicija je ključni temelj našeg restorana. Iako ne možemo ostati isključivo na arhaičnom načinu pripreme jela, ona nam daje smjernice. Na primjer, dok bi tradicionalne metode pripreme štrukli dovele do vrlo ograničenih kapaciteta, mi zadržavamo osnovnu recepturu ali s modernim pristupom. Taj “moderni twist” čini našu ponudu zanimljivijom i održivijom. Ljudi žele autentičnost, ali i inovaciju, a to je ono što nastojimo postići u La Štruku i Cravaticumu.
Iako ste La Štruk otvorili prije deset godina, i dalje ručno pripremate štrukle. Koliko je važno očuvati tu ručnu izradu u današnjem svijetu automatizacije?
Očuvanje ručne izrade štrukli izuzetno je važno, iako je to veliki izazov. Kako se potražnja povećava, mnogi bi razmišljali o automatizaciji, no mi smo ostali dosljedni našim principima. Unatoč povećanju proizvodnje, ručna priprema osigurava kvalitetu i autentičnost, što je naš prioritet. Od samog početka do danas, koristimo isti recept i iste dobavljače, čime osiguravamo da štrukli zadrže svoju izvornu kvalitetu. Ova posvećenost tradicionalnom načinu pripreme daje našim štruklima poseban karakter i povezanost s našom kulturnom baštinom.
Spominjete da štrukli predstavljaju glas razuma građanskog Zagreba. Kako su oni postali simbol grada i kako vaša kampanja odražava taj identitet?
La Štruk predstavlja “normalan Zagreb” koji je otvoren, tolerantan i želi biti dobar domaćin. Povezali smo se s identitetom grada kroz štrukle, stvarajući tako snažnu vezu s lokalnom kulturom. Naša kampanja nastoji odražavati taj duh kroz svaki aspekt – od odabira glazbe do interakcije s gostima. Ljudi povezuju štrukle s našom atmosferom i filozofijom, a mi želimo da se sjećaju Zagreba kao grada koji njeguje tradiciju i autentičnost. Ovim pristupom pokušavamo istaknuti vrijednosti koje činimo posebnima.
Na kraju, kakvi su vaši planovi za budućnost – hoće li La Štruk i Cravaticum proširiti svoje djelovanje ili možda ponuditi nešto sasvim novo turistima koji dolaze u Zagreb?
Naš plan je ostati na trenutnoj razini kvalitete i zanimljivosti. Iako smo otvoreni za inovacije, ne planiramo drastične promjene. Izazov je ponoviti uspjeh iz godine u godinu, a to zahtijeva stalno unaprjeđenje i kreativnost. Iako ne smatramo da imamo konkurenciju, naš cilj je biti bolji nego prošle godine. Stoga ćemo nastaviti s inovacijama, stvarajući sezonske specijale i nove varijacije štrukli. Očekujte ove jeseni više kreativnih kombinacija, poput štrukli s bučnicom, vrganjima i kestenima, koje će obogatiti našu ponudu i dodatno zaintrigirati posjetitelje!
