Omiljeno pecivo, prepoznatljivo diljem svijeta, zapravo potječe iz Austrije, a ne iz Francuske, nastalo je tijekom turske opsade Beča 1683. godine
Miris svježe pečenog kroasana nezaobilazan je ujutro u pariškim kafićima, ali jeste li znali da ovo kultno francusko pecivo zapravo potječe iz Austrije? Povodom Svjetskog dana kroasana, koji se obilježava 30. siječnja, donosimo vam fascinantnu priču o njegovom nastanku.

Iznenađujući početak: Bečka pobjeda i rođenje kroasana
Iako danas simbolizira francusku kulturu, priča o kroasanu započinje u Beču. Prema legendi, 1683. godine, tijekom osmanske opsade Beča, gradski su pekari igrali ključnu ulogu u obrani grada. Radeći noću, čuli su neobične zvukove ispod zemlje – Osmanlije su pokušavale iskopati tunele i neprimjetno ući u grad. Pekari su podigli uzbunu, a grad je na vrijeme odgovorio i odbio napad!
Kao znak slavljenja pobjede, pekari su stvorili pecivo u obliku polumjeseca – simbola Osmanskog Carstva. Tako je nastao “kipferl”, preteča današnjeg kroasana.
Kako je kroasan stigao u Francusku?
Gotovo stotinu godina kasnije, austrijska princeza Marija Antoaneta udala se za francuskog kralja Luja XVI. i sa sobom donijela austrijske običaje, uključujući i omiljeni “kipferl”. Francuzi su ga preuzeli, ali i usavršili – razvili su bogati lisnato tijesto koji danas kroasanu daje prepoznatljivu hrskavu koricu i mekanu unutrašnjost.


Kipferl je tradicionalno pecivo u obliku potkove, pripremljeno od lisnatog tijesta, a često se posipa šećerom ili bademima. Ovo pecivo, koje je postalo omiljeni dio srednjoeuropske kuhinje, poznato je od 13. stoljeća.
Čak i naziv “croissant” potječe iz francuskog jezika i znači “rastući mjesec”, što dodatno podsjeća na njegov povijesni oblik.
Francusko remek-djelo pekarstva
Kroasan nije samo pecivo – on je umjetnost. Francuski pekari usavršili su tehniku slojevitog tijesta (pâte feuilletée), u kojem se maslac pažljivo valja i presavija kako bi stvorio onu prepoznatljivu prozračnu teksturu. Pravi kroasan izrađuje se s visokokvalitetnim maslacem, dok postoji i jednostavnija verzija s margarinom.


Više od doručka – simbol francuske kulture
U Francuskoj, kroasan je više od doručka – on je dio kulture. Obično se poslužuje uz kavu ili vruću čokoladu, a pravi ljubitelji ga jedu bez dodataka – bez čokolade, džema ili maslaca, kako bi se u potpunosti uživalo u njegovoj teksturi i okusu.
Kroasan je s vremenom postao globalni hit, pa su nastale razne varijacije. U Americi je popularan u sendvičima, dok se u Aziji može pronaći s egzotičnim punjenjima poput matche, crvenog graha ili duriana. Novije verzije uključuju cronut (kombinaciju kroasana i krafne) i cruffin (mješavinu kroasana i muffina).
Slavimo Svjetski dan kroasana!
Svake godine 30. siječnja, ljubitelji ovog kultnog peciva diljem svijeta uživaju u njegovom jedinstvenom okusu. Bez obzira jedete li klasični francuski kroasan ili neku modernu verziju, ovo je savršen dan za počastiti se ovim hrskavim užitkom!