Daniel Loth, vlasnik OPG-a Fine Maline, bavi se uzgojem malina na potpuno automatiziranom nasadu. Njegov sustav navodnjavanja kontrolira se putem senzora koji prate vremenske uvjete, a energiju crpi iz solarne elektrane. Osim svježih malina, Daniel proizvodi i specijalitete poput ljutog umaka na bazi malina i rakije od malina. U planu je i uvođenje umjetne inteligencije za prepoznavanje bolesti i praćenje potreba biljaka.
RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ
Vaša priča s uzgojem malina počela je 2017. godine, kada ste, unatoč tome što ste inženjer elektrotehnike, odlučili otvoriti OPG Fine Maline. Što vas je privuklo uzgoju malina i kako ste došli do odluke da se posvetite upravo ovoj kulturi?
Kada sam završio fakultet, bio sam bez posla više od godinu dana, tržište rada je bilo jako loše pa sam prihvatio posao koji nije bio u struci. Na tom poslu sam bio šest godina i kako se radilo o maloj firmi gdje nije bilo velike mogućnosti napredovanja odlučio sam dati otkaz i otvoriti OPG. O tome sam razmišljao već dosta prije nego što sam dao otkaz. Kako smo iza kuće imali polje malo manje od jednog hektara koje smo davali u najam, htio sam to iskoristiti za nešto bolje. Oduvijek me zanimala poljoprivreda, konkretno voćarstvo te sam još kada sam na fakultetu bio posadio nešto oraha iza kuće i vodio brigu oko toga. Bilo je puno ideja od oraha, lješnjaka, kupina, jabuka, višnje, trešnje i na kraju malina. Htio sam nešto što na relativno malom polju može davati dobar prinos, a da nije neka uvozna vrsta poput borovnice, aronije i slično. Kako je malina kod nas prisutna u prirodi i odgovaraju joj uvjeti i ima dosta dobar prinos, odluka je pala na maline. Dokupilo se nešto zemlje odmah u nastavku, uredila međa, ogradilo se sve i posadile su se maline. Te iste godine sam dobio i novi posao u Koprivnici gdje sam i danas, a dvije godine kasnije sam upoznao sadašnju suprugu Lauru, koja je od samog početka pokazala interes za maline, u početku kao kupac, a sada sudjeluje u svemu kao i ostali članovi obitelji.
Na vašem OPG-u trenutno uzgajate tri sorte malina: Tulameen, Tadmor i Polka. Možete li nam objasniti koje specifične uvjete tla i klime zahtijevaju ove sorte te u čemu se one međusobno razlikuju?
Kada sam gledao koje ću maline saditi, imao sam plan da imam maline kroz cijelu sezonu jer sam htio prodavati svježe maline na malo, direktno kupcima. Tada su upravo te tri vrste po mojem izboru bile optimalne, jer kreću od kraja lipnja (Tadmor), kroz cijeli srpanj i kolovoz (Tulameen) pa sve do prvih mrazova (Polka). Klimatski uvjeti su kod nas relativno dobri za sve vrste malina, iako nam zadnjih godina probleme stvaraju visoke temperature (temperature veće od 35°C). Uz gore navedene vrste, ove smo godine na proljeće posadili još nekoliko vrsta poput Hertiage, Polesie, Polana i Husaria, sličnih su karakteristika (vrijeme branje) kao i prve vrste samo je razlika u veličini i boji ploda. Razlog sadnje nažalost nije bilo proširenje nasada, već podsađivanje postojećeg. Nezapamćene količine kiše prije tri godine i neporoznost tla rezultirali su nakupljanjem vode u nižim dijelovima nasada. Dugotrajno zadržavanje vode loše utječe na razvoj korijena, a time i na održivost biljke te smo kroz nekoliko mjeseci izgubili veći dio nasada. Nove sadnice nismo sadili odmah, nego smo radili drenaže kako bi povećali propusnost tla, ravnali teren navoženjem zemlje, a prije same sadnje, zemlju smo obogaćivali nutrijentima, a biljke dezinficirali kako bi spriječili naknadne kontaminacije. Tek ove godine kupili smo 2500 novih različitih sadnica koje su isporučene s certifikatom i EU su porijekla.
Vaš nasad trenutno se prostire na određenom broju hektara. Koja je od ove tri sorte najzastupljenija na vašem OPG-u i iz kojeg razloga ste se odlučili za tu sortu kao dominantnu?
Nasad malina je veličine 1 hektara koji smo podijelili na 16 redova prosječne duljine po redu od 170 m. U početku je posađeno 5220 sadnica, jednak broj svake vrste (1740 komada od svake vrste), kao što sam prethodno napisao, maline smo birali prema vremenu berbe, tako da nismo imalo dominantu vrstu. Kako smo ove godine popunili praznine s novih 2500 sadnica različitih vrsta, rekao bih da nam je trenutno najbrojnija vrsta Tulameen.
Uzgoj malina zahtijeva specifičan način razmnožavanja i pažljivu sadnju. Kako se odvija proces razmnožavanja malina na vašem OPG-u i koji materijali su potrebni za uspješnu sadnju?
U našem slučaju mi ih ne razmnožavamo posebno, već one svake godine u proljeće krenu iz korijena te tako se šire. Vrste poput Polka, Polana, Poliese se na jesen nakon prvog mraza režu skroz do zemlje i one rode na jednogodišnjim izbojima, dok ostale vrste rode na dvogodišnjim izbojima, konkretno, ostavljaju se izboji od ovog proljeća za plod iduće godine, dok se prošlogodišnji izboji koji su imali plod režu na jesen do zemlje.
Sezona malina ima svoje specifične faze od sadnje do berbe. Kada se obavlja sadnja, kada maline dosegnu punu zrelost za berbu, i kako ocjenjujete ovogodišnji urod u odnosu na prethodne sezone?
Ovisno o godini maline se mogu saditi u jesen ili u proljeće. Nama je draža proljetna sadnja jer vrlo brzo vidimo jesu li se maline primile i hoće li potjerati nove izdanke, ako sadimo u jesen onda moramo čekati do proljeća da vidimo kako će se maline ponašati. Većina malina ima plodove za berbu godinu dana nakon sadnje, ali puni prinos se ostvaruje nakon 2-3 godine. S obzirom na to da smo tek ove godine posadili nasad s novim sadnicama, praktički zadnje dvije godine nemamo puni kapacitet što je direktno utjecalo i na očekivane prinose (trenutni kapacitet je oko 40 %, a možda i manje). Dodatne probleme stvaraju i izrazito visoke temperature i lokalno izraženija oborinska nevremena. Tako je prije dva tjedna, upravo naše selo i okolicu pogodilo nevrijeme praćeno tučom i jakim udarima vjetra. Šteta u nasadu nije prevelika, ali došlo je do oštećenja cvata, tako da ove sezone najvjerojatnije više nećemo imati dovoljne količine isplative za direktnu prodaju kupcima, nego ćemo imati berbe isključivo za naše potrebe prerade.
Poznato je da maline mogu podnijeti niske temperature, čak i do -7°C. Kako vaše maline podnose proljetne mrazove i niske temperature, te koje mjere poduzimate kako biste ih zaštitili?
Kako maline krenu s cvatnjom sredinom svibnja, dosta rijetko ih zahvate proljetni mrazovi tako da s time nemamo probleme, a ako se stvarno dogodi mraz, imamo prskalice u cijelom nasadu s kojim se možemo zaštiti od manjih mrazova. Što se tiče zimskih temperatura, tu nismo nikada imali problem, iako su zime dosta blage zadnjih nekoliko godina, ova zima je imala period od nekih mjesec dana s negativnim temperaturama po noći, koje su čak dostizale i -14°C stupnjeva.
Vaš nasad je visoko automatiziran, što vam sigurno olakšava rad. Možete li nam detaljnije opisati tehnologiju koju koristite, uključujući ulogu meteorološke stanice i senzora vlage u održavanju nasada?
Neovisno što sam po struci inženjer elektrotehnike, automatizacija, pametni uređaji i tehnologija me zanima od malena i uvijek sam pokušao popraviti/unaprijediti/rastaviti svakakve uređaje. Kako u nasadu malina ima puno fizičkog posla koji nije moguće obaviti uređajima i strojevima, htio sam da barem ono što je moguće bude potpuno automatizirano. Paralelno kako sam uređivao polje i tražio sadnice, tražio sam i firme u hrvatskoj koje se bave pametnim sustavima navodnjavanja. Mogu vam reći da prije 6-7 godina to nije bilo tako lako za pronaći i znao sam da ću dosta toga morati sam odraditi. Skoro svaka firma koju sam kontaktirao s upitom za takvo navodnjavanje ili nisu potpuno razumjeli što želim ili su mi rekli da takvo nešto ne postoji. Kada sam već krenuo u potragu da naručim sve potrebno preko interneta (većinom iz SAD-a), naišao sam na firmu Plantus Project i vlasnika Željka, koji kada je vidio moj mail s upitom, odmah me je nazvao i pitao kako sam si ja to točno zamislio. Nakon par mailova i tel. poziva, sve smo se dogovorili i naručili sve što je potrebno. Uz opremu i kontrolere za navodnjavanje, vlastitu meteorološku stanicu sam već imao, koju sam spojio s glavnim kontrolerom za navodnjavanje i tako napravio potpuno automatizirani sustav.
Budući da ste nasad visoko automatizirali, možete li nam ukratko opisati kako vaš sustav navodnjavanja funkcionira? Spomenuli ste podjelu nasada u zone, korištenje elektromagnetskih ventila i pumpi, te sustav koji prati vremenske uvjete i automatski se prilagođava. Također, zanima nas kako planirate dodatno unaprijediti tehnologiju uz pomoć umjetne inteligencije za prepoznavanje bolesti malina.
Nasad je podijeljen u šest zona, od kojih četiri koriste sustav kap po kap, a dvije zone imaju prskalice. Svaka zona ima svoj elektromagnetski ventil koji kontrolira glavni kontroler. Imamo vlastiti bunar s pumpom, a sustav je programiran prema baznim postavkama, poput trajanja i dana navodnjavanja. Ako puše vjetar iznad 15 km/h ili ako počne padati kiša, sustav automatski prekida navodnjavanje. Prati parametre poput temperature, vjetra, vlažnosti tla i samostalno odlučuje kada navodnjavati. Na primjer, prskalice se mogu automatski uključiti ako temperatura padne ispod 0 °C. Uz to, planiram uvesti automatsko prepoznavanje bolesti s pomoću kamere i umjetne inteligencije. Također, imamo vlastitu solarnu elektranu koja pokriva sve energetske potrebe nasada.
Koje sve proizvode od malina trenutno nudite, gdje ih kupci mogu nabaviti, te imate li u planu proširiti ponudu ili nasade u budućnosti?
Trenutno nudimo svježe maline, smrznute maline, pekmez od malina, sirup od malina, liker od malina, rakija od malina i slatko ljuti umak od malina “Hot Berry”. Što se tiče proizvoda od malina imamo još neke ideje, ali nismo još krenuli u postupak proizvodnje. Krajem prošle godine smo dodali još 250 sadnica borovnice, te ćemo sigurno nuditi slične proizvode i od borovnica, a i neke kombinacije maline i borovnice.
Uz uzgoj malina, poznati ste i po proizvodnji ljutih umaka na bazi malina. Kako ste došli na ideju da kombinirate maline i ljute papričice, te kakve su reakcije kupaca na ovaj jedinstveni proizvod?
Kako supruga i ja volimo ljutu hranu i imamo vlastite ljute papričice od kojih smo radili već razne ljute umake, nije nam dugo trebalo da pokušamo nešto s malinama, i tako je nastao slatko ljuti umak s malinama “Hot Berry”. Osim ljutih papričica i malina, u umak se dodaju jabuke, kruške, i rog paprike koje također uzgajamo za privatne potrebe. Što se tiče reakcije kupaca to je dosta šareno, svatko tko voli ljuto odmah će ga uzeti za probu kada ga ponudimo, a kupci koji nisu baš za ljuto ili kombinaciju ljutog i slatkog, potrebno je malo više pričati o proizvodu. Na kraju ga ipak uzmu za probu jer netko u obitelji voli ljuto. Dosta kupaca ima reakciju poput:”Ljuti umak od malina? Pa za što to mogu koristiti?”. Onda kada ima kažemo da paše uz sva jela, a pogotovo uz razna pečenja, roštilj, gulaše, burgere, i/ili meksička jela, onda se odluče na kupnju.
Vaš asortiman proizvoda obogaćen je i rakijom od malina, koja je nastala iz želje da iskoristite maline koje nisu za prodaju. Koliko je zahtjevan proces destilacije, koliko malina je potrebno za litru rakije, i kakav je odaziv tržišta na ovaj proizvod?
Uvijek volim reći da kod nas propadne samo ona malina koja sama padne na tlo, a i njih nema puno jer beremo svakodnevno. Kada se bere onda beremo sve, i prvu klasu za prodaju svježih i smrznutih, te one mekanije i zrelije za proizvode i rakiju. Kao kod svake proizvodnje rakija bitno je da je voće zdravo, da odgovara šećer i kiseline te da se odradi dobar proces fermentacije. Malina ima optimalnu kiseline, ali je slaba sa šećerom te je potrebno dodati određenu količinu šećera i s pomoću kvasca pokrenuti fermentaciju koja traje četiri tjedna. Nakon završene fermentacije, radi se prva destilacija gdje odvajamo frakcije. Frakcije s početka destilacijskog procesa, kao i one sa samoga kraja (manje od 15 % alkohola), izdvajamo. Za drugu destilaciju ide samo srednja frakcija. Preciznim praćenjem postotka alkohola ponovno izdvajamo srednju frakciju. Višekratnim destilacijama postižemo što čišći destilat, a koji je ostaje bogat jakim mirisom i okusom na malinu. Za jednu litru rakije (alkohola 40 %) treba oko 4-5 kg malina. Hrvatska je poznata po tradiciji ispijanja rakije – pije se natašte, kao aperitiv, kao digestiv, kad se nazdravlja, kad nekome samo uđeš u kuću, a kad ideš doma, onda jedna – putna. Upravo zato se i naša Rakija dobro prodaje jer je na tržištu nema i svi ju žele probati ili nekome pokloniti.
U procesu proizvodnje rakije od malina, koliko je važno pravilno vrenje i kako pripremate maline nakon berbe za destilaciju?
Nakon svake berbe, maline za preradu se pakiraju u vreće po 5 kg i zamrznu se te tako stoje do kraja sezone, odnosno do jeseni, u jesen krećemo s pripremom za vrenje i destilaciju. Kako samo već prethodno napisao, malina nema puno šećera tako dodajemo šećer, također nema puno dobrih kvasaca na sebi pa moramo dodati i njih. Fermentacija na se odvija u prostoru koji ima temperaturu od 19-20°C i vlagu od cca 40 %, svakodnevno se prati vrenje i prema potrebi dodaje hrana kvascima. Nakon vrenja odmah radimo destilaciju, te nakon destilacije ostavljamo rakiju da odležava barem tri mjeseca prije razrjeđenja na željenu koncentraciju alkohola.
Vaša prodaja uglavnom ide putem interneta i društvenih mreža. Kako ste izgradili online prisutnost i koliko vam ta platforma pomaže u plasmanu proizvoda?
U današnje vrijeme ako niste prisutni na internetu (web i društvene mreže) bolje da ni ne krećete u neke nove poduzetničke pothvate. Mislim da sam stranicu FineMaline na Facebooku imao prije nego što sam imao prve maline. Društvene mreže su najjednostavnija i najjeftinija reklama koju možete danas imati i uz razne objave od slika nasada, preko kratkih videa (reels) radova u nasadu do raznih obavijesti kupcima, vrlo brzo skupite veliku količinu pratitelja, a time i kupaca. Od samog početka su nam sve narudžbe išle preko interneta i dugogodišnji kupci se i dalje javljaju preko istih kanala preko kojih su se prvi puta javili. Bitno da redovito i relativno brzo (da upit ne čeka odgovor 2-3 dana) odgovarate na upite i da što više informacija prenesete kupcima i pratiteljima preko društvenih mreža poruka. Kupci vole vidjeti i čuti od kuda i kako dolazi naručeni proizvod, tako da smo dostupni na Instagram, Facebook, YouTube i imamo svoju Internet stranicu. Naša kompletna prodaja svih proizvoda je na malo, direktno kupcima, kada je sezona dobra vozimo dva puta na tjedan za Zagreb prema prethodno dogovorenim narudžbama, dođemo u Zagreb na jedno mjesto, svi koji su taj dan naručili dođu u dogovoreno vrijeme i u 15-20 minuta je sve gotovo/prodano. Dva do tri puta (ovisno kakva je sezona) vozimo i u Rijeku, ali to su većinom zamrznute maline i proizvodi od malina, u okolici Koprivnice (s obzirom na to da se tu i nalazimo) vozimo prema potrebi, te nam dođu naši domaći ljudi i kod nas na OPG kako bi kupili neki od naših proizvoda.
Koji su vam najveći izazovi u vođenju OPG-a Fine Maline i kako se nosite s njima? Postoje li neki savjeti koje biste dali onima koji razmišljaju o ulasku u sličan biznis?
Većina ljudi će misliti da je najveći izazov to što to radimo u Hrvatskoj, jer se svi boje birokracije, ali iskreno, to nije nikad bio problem, kada se o svemu informiraš sve se može riješiti u relativnom normalnom roku. Najviše birokracije i vremena je bilo potrebno za otvaranje male destilerije, jer je za to potrebno odobrenje više ustanova i to je trajalo nešto malo manje od dva mjeseca. Nedvojbeno se najviše borimo s vremenskim neprilikama poput visokih temperatura koja jako smeta malini i nevremena s jakim vjetrom i tučom, što na sreću nije tako često. Naš savjet je da svatko tko ima želju i volju da krene u ovakav biznis, neka ne čeka i ne odgađa. Tržište je veliko i traži domaće proizvode. No, moraju biti svjesni da će sve trebati odraditi sami, od sadnje, istraživanja o vrsti koju žele uzgajati, optimalnih uvjeta, prihrane, dozvola, edukacije, i naravno prodaje i logistike. Vi ste u tom poslu i radnik i direktor – vi, ali i svi vaši članovi obitelji ili OPG-a. Nikada ne smijete odustati i gledati da nešto neće uspjeti ili da neće moći prodati. Zato je bitna sinergija starijih članova obitelji (roditelji, djedovi, bake) koji imaju znanja, iskustva ili početni kapital, i mlađih članova (djece, unučadi) koji znaju što danas tržište traži i kako biti prisutan. Upravo zato smatram da manja obiteljska gospodarstva imaju budućnost jer ljudi vole domaće proizvode.
Spomenuli ste da planirate proširiti proizvodnju i da vam je cilj da OPG postane vaš jedini posao. Možete li nam reći više o tome, te kako planirate proširiti proizvodnju malina i borovnica s obzirom na veliku potražnju?
Supruga i ja smo zaposleni u struci, pa se OPG-om bavimo svaki dan nakon posla. Veliku pomoć imamo od roditelja i ostalih članova obitelji koji pomažu kad god mogu. Naš cilj je da s vremenom OPG i proizvodnja raznih proizvoda od malina, borovnica i ostalog voća postanu naš jedini posao. Trenutno radimo na povećanju količine svježih malina i borovnica, jer je potražnja velika, a pozitivne reakcije kupaca daju nam motivaciju da nastavimo dalje.
