Područje bogate prirodne i kulturne baštine predloženo za proglašenje zaštićenim parkom, uz podršku lokalnih i državnih vlasti
Područja Ivanščice, Strahinjščice, Macelja, Ravne Gore i Bednje, poznata po svojoj izuzetnoj prirodnoj i kulturnoj vrijednosti, uskoro bi mogla postati prvi zaštićeni park prirode u sjevernoj Hrvatskoj. S više od 300 četvornih kilometara, ovo područje obuhvaća pet gradova i devet općina u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a predloženo je da nosi naziv “Zagorske gore”.
Rasprava o prijedlogu zakona o osnivanju parka održana je na javnom izlaganju u Varaždinu, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Javne konzultacije o ovom prijedlogu započele su u rujnu 2024., a završit će 23. listopada iste godine. Hrvatska ministrica zaštite okoliša Marija Vučković naglasila je kako ovaj projekt predstavlja važan korak za očuvanje raznolikih ekosustava, geoloških nalazišta, rijetkih biljnih i životinjskih vrsta te kulturnih znamenitosti poput dvoraca i špilja. Također, izrazila je uvjerenje da će park biti odobren početkom 2025. godine, s ciljem promicanja prirodnih ljepota ovog kraja i na europskoj razini.
Jedan od začetnika ove inicijative, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, istaknuo je ponos što je prijedlog o zaštiti parka napokon stigao u fazu ozbiljnih rasprava, nakon četiri godine od prvotnog prijedloga. Nada se da će parlament odobriti proglašenje parka iduće godine.
Podršku osnivanju parka dao je i župan Varaždinske županije, Anđelko Stričak, koji je naveo kako bi proglašenje parka značajno doprinijelo očuvanju prirodnih resursa, ali i lokalnom razvoju kroz eko-poljoprivredu, turizam i brendiranje lokalnih proizvoda. Prepoznatljive lokacije poput dvorca Trakošćan, špilje Vindije i vulkana Gaveznice predstavljat će značajna turistička odredišta unutar novog parka.
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, naglasio je geološke i ekološke posebnosti predloženog parka. Na ovom području nalaze se više od 20 geoloških lokaliteta, uključujući dvije zaštićene špilje, Vindiju i Mačkovu, kao i bogata rudarska baština. Također, predloženi park obuhvaća više od 114 špilja s endemskim vrstama poput Niphargusa cerjanensisa, otkrivenog u Cerjanskoj špilji.
Šume, koje prekrivaju 78 % površine predloženog parka, dom su rijetkih i reliktnih šumskih zajednica, uključujući lipu velikog lista, tisu, bukvu i jelu. Ova staništa ključna su za očuvanje ugroženih vrsta, poput raznih gljiva, ptica, kornjaša i šišmiša, od kojih 60 % hrvatskih vrsta šišmiša obitava upravo u ovom području.
Uz šumska staništa, značajna su i travnjačka područja koja su stanište 46 vrsta i podvrsta orhideja, dok više od 1200 biljnih vrsta čini ovo područje botanički jednim od najvažnijih u Hrvatskoj, s čak petinom ukupne hrvatske flore unutar svojih granica.
Očekuje se da će proglašenje parka ne samo očuvati bogatu prirodnu baštinu, već i potaknuti održivi razvoj regije te povećati njezin značaj na turističkoj karti Hrvatske i Europe.
