Hrvatskoj nautici treba novi investicijski ciklus, ali prvo treba riješiti koncesije i radnu snagu
Na konferenciji Nautički turizam Hrvatske 2030., u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Jutarnjeg lista, u fokus su stavljena tri ključna izazova sektora: neizvjesnost oko koncesija, potreba za novim investicijskim ciklusom te kronični nedostatak kvalificirane radne snage.
Koncesije otežavaju dugoročna ulaganja
Mnogim marinama približava se kraj koncesijskog razdoblja, što otežava donošenje odluka o većim i dugoročnim ulaganjima.
Potpredsjednica HGK Andreja Vukojević istaknula je da sektoru trebaju konkretna sredstva za modernizaciju marina i podizanje kvalitete čarter flote, uključujući energetski učinkovite sustave i digitalizaciju.
Naglasila je i problem radne snage, posebno izražen tijekom sezone, te navela da je HGK Ministarstvu rada predložio primjenu modela privremenog i povremenog zapošljavanja, kakav se već koristi u poljoprivredi, i na nautiku.
Više od 18.000 vezova i 195 milijuna eura prihoda
Hrvatska raspolaže s više od 18.000 vezova i 216 luka nautičkog turizma, među kojima je 86 marina.
Luke nautičkog turizma prošle su godine ostvarile 195 milijuna eura prihoda, što potvrđuje gospodarsku važnost sektora.
Tijekom prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je više od 431 tisuće dolazaka čarter gostiju i više od 2,7 milijuna noćenja.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pritom je istaknuo kako razvoj nautike mora biti usklađen s odgovornim i dugoročnim očuvanjem mora i obale.
Zelena i digitalna tranzicija kao sljedeća faza razvoja
Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost gospodarstva Ministarstva turizma i sporta, naglasio je da hrvatska nautika ima čvrste temelje, ali i značajan prostor za daljnji razvoj.
Kao ključne smjerove naveo je zelenu i digitalnu tranziciju, podizanje kvalitete infrastrukture te održivo upravljanje razvojem nautičke flote.
Nakon razdoblja snažne ekspanzije sektor sada ulazi u fazu stabilizacije, u kojoj će biti važno uskladiti tržišne potrebe s očuvanjem Jadrana.
Novi val ulaganja i utjecaj umjetne inteligencije
Predsjednica Grupacije marina i Udruženja nautičkog turizma HGK Renata Marević istaknula je da su marine i čarteri tijekom proteklih desetljeća izgradili konkurentan i prepoznatljiv hrvatski nautički proizvod.
Promjene u ponašanju gostiju, digitalizacija i sve snažniji utjecaj umjetne inteligencije, prema njezinim riječima, od postojećih koncesionara već sada zahtijevaju pripremu za novi val ulaganja.
Čarter tržište pod pritiskom rastućih troškova
Rast troškova poslovanja posljednjih je godina značajno promijenio uvjete na hrvatskom čarter tržištu, osobito kod manjih plovila.
Zlatko Vodanović iz Grupacije čarter djelatnosti HGK istaknuo je kako se tržište mijenja te da se sektor mora prilagoditi kroz kvalitetu i dugoročno održivo poslovanje.
Dodao je i da je ovogodišnja predsezona bila nešto slabija od planirane, dok se glavni dio sezone pomaknuo prema kraju srpnja, kolovozu i rujnu, kada je zabilježena veća potražnja i dobra popunjenost.
Fokus više nije na broju gostiju, nego na vrijednosti
Jedna od ključnih poruka konferencije bila je da cilj hrvatskog nautičkog turizma više nije nužno povećanje broja gostiju, nego razvoj kvalitetnijeg turizma.
Naglasak je na gostu koji više troši, a pritom manje opterećuje infrastrukturu, čime se stvara veća vrijednost za gospodarstvo i lokalnu zajednicu.
Kao važna prilika prepoznato je i premium pozicioniranje Hrvatske, temeljeno na kvaliteti usluge, autentičnosti i privatnosti — segmentima u kojima nautika prirodno ima snažnu prednost jer gostima omogućuje pristup dijelovima zemlje dostupnima gotovo isključivo s mora.
